GÓP-fréttir * Forsķša * Feršatorg * Heimsoknir * Tolvu-skrar GPS-punktar

Vonarskarš * Feršatorg * Feršafrelsi


 Óbyggšir og öręfi - hin ķslenska almannaeign

Feršafrelsi
> Višhorf <
Verjum umferšarrétt almennings
Įskorun.pdf!!

Almenningur er m.a. börn, barnafólk, fólk į besta aldri, aldraš fólk, önnum kafiš fólk, fólk meš rśman tķma, hįlaunafólk, lįglaunafólk, meira og lķka minna menntaš fólk, fullfęrt fólk, hjartveikt fólk, fatlaš fólk, örorkufólk, bęklaš fólk, fólk sem į stutt eftir - og almennt feršafólk.  Fólk sem nżtur žeirrar lķfsfyllingar aš fara fetiš um fjallasali - ķ öryggi bķls. Yfir 90% Ķslendinga.
Fólk sem af ótal įstęšum getur ekki uppfyllt žau ólympisku markmiš sem ķslenskar öręfagöngur krefjast - en er hins vegar svo heppiš aš vķšast um ķslensk öręfi er vel bķlfęrt og engra vega žörf.

Öręfagönguhetjur hafa vķšįttumikil svęši žar sem engum bķl er fęrt.


Myndina tók Jón Egill Karlsson af Gjóstubrśn 22. okt. 2005 kl. 13:17
sušur yfir eyšimörkina, breišveginn um Vonarskarš.
Mśsašu hér til aš sjį myndirnar śr feršinni.

Eyši-
mörkin

Nįttśra Vonarskaršs
Vonarskarš er gróšurlaus meladalur milli tveggja jökla. Žótt ķ dalnum séu vatnaskil til noršurs og sušurs er rennslissvęšiš breitt og nęrri lįrétt sem veldur žvķ aš vötn eru straumlķtil og sandbleytur varasamar mönnum og skepnum. Žrįtt fyrir vatnaganginn er Vonarskarš gróšursnauš eyšimörk žar sem enginn grasbķtur getur snapaš ķ sig nema sį sem fyrstur kemur sķšla sumars ķ Snapadal - og stendur stutt viš. Į leysingatķmum standa vötn hįtt, flęmast um tveggja kķlómetra breišan dalbotninn og eira žar engum gróšri. 

Gróšur-
far
ķ
Vonar-
skarši

Gróšurfar noršan Gjóstu mį ókunnur marka af frįsögn Haraldar Matthķassonar ķ Įrbók FĶ 1963 į bls. 38: "... viš höldum noršur śr Gjóstu og leitum tjaldstašar. Gras er aušvitaš hvergi, og eftir skamma leit veljum viš tjaldstaš austan undir melbarši viš Skjįlfandafljót, skammt noršur af Valafelli. Žar er slétt eyri meš dįlitlum mosagróšri og festingar žvķ lélegar fyrir tjaldhęla. Tjaldeyri er um 910 m yfir sjįvarmįl."

Gróšurfar sunnan Gjóstu mį marka af frįsögn Haraldar ķ sömu bók į bls. 56: "Framundan okkur blasir viš dalverpi vestan undir Deili, milli" (Eggja) "og sušausturįlmu Göngubrśnar. Dalbotninn er išgręnn yfir aš lķta, og stingur žaš mjög ķ stśf viš svartan sandinn annars stašar ķ Vonarskarši. Gróšurinn reyndist žó öllu minni en viš héldum. Gręni liturinn stafar mest frį mosa, sem žekur allan Dalbotninn. Gras sést žó, en ekki er žaš mikiš. Gróšur žessi stafar vafalaust af ķvolgum vatnsrįsum, sem kvķslast um sendinn dalbotninn. Ekki vęri žetta góšur hagi svöngum hestum. Samt voru feršamenn hér meš 25 hesta nįttlangt 25. jślķ 1944. Nś, er viš skošum žennan staš 18 įrum sķšar, viršast žar fremur snapir en hagar, enda köllum viš dalinn Snapadal."

Įriš 2013 - hįlfri öld eftir skrif Haraldar er allt viš sama um gróšurfar ķ Vonarskarši.


Mynd GÓP tekin af Gjóstubrśn 22. okt. 2005 kl. 13:16
Mśsašu hér til aš sjį žęr allar.

Til vinstri er Vatnajökull meš Bįršarbungu viš himin en gróšurlaus fell og tiltölulega mjótt jökulölduland nišur aš vatnasvęšinu į breišum dalbotninum. Hęgra megin viš mišja mynd er ķ fjarskanum Hamarinn ķ Vatnajökli. Nęr hefjast vesturfjöll Vonarskaršsins meš Svarthöfša og Kolufelli sem er stęrra og hęrra. Žar tekur Skrauti viš og er allur ljósari. Deilir er dökkur og mun lęgri lengst til hęgri. Į móts viš hann eru vatnaskilin. Austan (hér vinstra megin) viš Svarthöfša er "žar sem Kaldakvķsl kemur śr Vonarskarši."

Bįršar-
gata

 - merkustu feršaminjar Ķslandssögunnar
Sagan af för Bįršar śr Bįršardal sušur ķ Fljótshverfi berst ķslenskri skólaęsku til eyrna į ęvintżražyrstasta ęviskeišinu. Ęvintżraleišir lķfsins eru margvķslegar en fjölmargir hneigjast til ferša um hįlendiš og žeim er Vonarskarš bęši hinn huglęgi og landfręšilegi mišpunktur. Hér veršur stuttlega fjallaš um leišir śr noršri og leišir til sušurs įšur en sjónum veršur sérstaklega beint aš Vonarskarši sjįlfu.

 

Ķ Landnįmu segir: "Bįršur, sonur Heyjangurs-Bjarnar, kom skipi sķnu ķ Skjįlfandafljótsós og nam Bįršardal allan upp frį Kįlfborgarį og Eyjadalsį, og bjó aš Lundarbrekku um hrķš. Žį markaši hann af vešrum aš landvišri voru betri en hafvišri og ętlaši af žvķ betri lönd fyrir sunnan heiši. Hann sendi sonu sķna sušur um góu. Žį fundu žeir góubeytla og annan gróšur. Voriš eftir gerši Bįršur kjįlka hverju kvikindi,  žvķ er gengt var, og lét hvaš draga sitt fóšur og fjįrhlut. Hann fór Vonarskarš, žar er sķšan heitir Bįršargata. Hann nam sķšan Fljótshverfi og bjó aš Gnśpum. Žį var hann kallašur Gnśpa-Bįršur."

 

Haraldur Matthķasson segir ķ Įrbók FĶ 1963 - į bls. 10: "Žegar ég į barnsaldri las fyrst Landnįmu, varš žessi saga mér minnisstęšari en allt annaš efni hennar, frįsögnin um landnemann, sem heillašist svo af hlżjum sunnan vindum, aš hann lagši upp ķ hinn tvķsżnasta bśferlaflutning, sem įtt hefur sér staš į Ķslandi."

 

Sušur
til
Vonar-
skaršs

Noršanleišir til Vonarskaršs
Góa er fimmti mįnušur vetrar ķ gamla norręna tķmatalinu og hefst į sunnudegi ķ įtjįndu viku vetrar, eša 18. til 24. febrśar. Voriš 2010 - žegar žessi samantekt er rituš - reyndist vešurfar į Góu ekki vęnlegt til feršalaga. Žrįtt fyrir almannaróm um hlżnun jaršar nęstlišinn įratug gengu žetta įriš yfir landiš vetrarvešur meš frostum og fannkyngi svo aš ekki var fżsilegt til rannsóknarferšar frį Lundarbrekku ķ Bįršardal sušur um fjöll. Žaš leišir hugann aš mun hlżrri tķmum ķ įrferši į Ķslandi fyrir 1000 įrum žegar Vatnajökull var klofinn og Tungnaįrjökull ekki til - og Bįršarsynir lagšir af staš sušur meš Skjįlfandafljóti. Fyrsta śrlausnarefniš er hvernig komast mį vestur yfir žaš. Best er aš fara žaš į ķsi - og til žrautavara į jökli ofan viš framrįs žess. Samtķmafólk vissi allt um ferš žeirra og hérašspiltar sjįlfsagt lengi sķšar fariš śr byggš beggja vegna jökulįrinnar sušur til Vonarskaršs - žótt slķkar feršir hafi falliš nišur žegar vetur uršu haršari og afkomustritiš meira.
Leišir um Vonarskarš og vegalengdir


Gróflega dregnar akstursleišir og gönguleiš frį Nżjadal ķ Snapadal.


Mynd GÓP: Brśin yfir Skjįlfandafljót

Frį Fossaleiti sušur į Gjóstubrśn er greiš leiš - og tęplega 20 km löng.

Feršamenn leggja
žó frekar leiš sķna
fyrst austur
aš brśnni yfir Skjįlfandafljót


Mynd GÓP: Fossinn Gjallandi

og žašan upp meš fljótinu aš fossinum Gjallanda.

Hann er einn af sjįlfsögšum skošunar­stöšum svęšisins.

Haršir melar eru alls stašar undir į žessu svęši og góšar leišir aš Skjįlfandafljóti bęši aš Tjaldeyri og į žau svęši žar sem leita varš vaša įšur en brś var byggš yfir fljótiš.


Mynd PÖP: Hnķflar og Valafell ķ sušri

Valafell er nś framundan til sušurs og leišin liggur upp meš žvķ  aš vestan.
Undir žvķ austanveršu eru tvęr litlar móbergshęšir sem ķ žessari fjarlęgš minna helst į hnżfla, vanžroska horn į lömbun.

Sennilega hefur žaš veriš fyrirmynd nafngiftarinnar - en lķklegt er aš breytileg višhorf til stafsetningar hafi meš tķš og tķma breytt rithęttinum hér efra svo aš nś skrįst žeir einfaldlega sem Hnķflar.


Mynd PÖP: Horft til Hnķflanna.
Fjęr ber hęst Innsta Bįlkafell 1228m.

Afar góš leiš er aš Hnķflunum og śrvals nįttśrugert bķlastęši į milli žeirra.

Žegar aš žeim er komiš rķsa žeir tignir og eru gersemi gestum.

Allar žessar leišir verša frostleysufęrar sķšsumars og eru į sumarfęršarlista Vegageršarinnar.

Gjóstu
-
klif

Gjósta er fjallaskarš ķ um 1040 metra hęš yfir sjó. Austan žess er Valafelliš tęplega 1200 metra hįtt en vestan žess lyftast upp undirhlķšar Tungnafellsjökuls. Ekki žarf mikinn andvara til aš gjóstur verši umtalsvert ķ žessu skarši sem af žvķ dregur nafn sitt.

Myndina tók GÓP af Gjóstubrśn 22. okt. 2005 kl. 13:15

Lengst til vinstri sést ķ Kolufelliš. Nęstur er Skrauti yfir hinum dökka Deili. Bak viš hann gengur Snapadalur til sušvesturs. Žar eru heitar uppsprettur. Topparnir į hęšunum sem eru hęgra megin heita fjęrst Eggja en nęr og stęrst er Laugakśla. Milli žeirra er hįhitasvęši. Lengst til hęgri er upphaf Raušukślu. Noršan hennar eru upptök Raušįr en mennina ber ķ ķsaš rennsli hennar.


Myndina tók Pétur Örn Pétursson į leiš nišur Gjóstuklif 22. okt. 2005 kl. 13:30

Fram af skaršinu til sušurs er brött melbrekka sem nefnist Gjóstuklif
og var fyrst erfiš bķlum į noršurleiš en į nęstlišnum įratugum hefur
umferšin nįš aš velja um hana torséša en įgęta kambaleiš.

 

Annaš land undir
fótum og hjólum
sunnan Gjóstuklifs

Umskipti verša į feršaleišum žegar komiš er nišur Gjóstuklifiš. Į sķšustu įrum hafa einstaka fįmennir gönguhópar lįtiš aka sér ķ Gjóstu og vališ sér žašan bķlaleišina eša fjallshlķšina. Hér verša skošašar bķlaleiširnar sem bundnari eru viš sléttara land og enn meiri ašgįt viš bleytum.


Myndin er tekin 22. okt. 2005 kl. 14 - noršur til Gjóstuklifs. Valafell til hęgri.

Ašgįt

Vegalengdin frį rótum Gjóstuklifs sušur aš vašinu į Köldukvķsl viš Svarthöfša er um 9 km fyrir fuglinn fljśgandi en hér žarf feršamašurinn aš gęta fóta sinna, reišskjóta og farartękis aš lenda ekki ķ kviku og sandbleytum.

Til
ökumanns

Almennt mį ętla aš deigsendi sem heldur gangandi manni alla leiš yfir - megi aka į fjórdrifsbķl meš žvķ aš halda nokkrum hraša - žeim mun greišar sem deigara er.

Ašal-
leiš

Leišin liggur ķ brekkurótum og yfir deigjur og sandbleytuflęmi žar sem fęršin fer eftir vatnsstöšu hverju sinni. Žannig tognar śr leišinni svo hśn allt aš tvöfaldast ef farin er öruggasta melaleišin sušaustur noršan Deilis og sķšan sušur aš vašinu.

Lauga-
leiš

Önnur leiš liggur vestan Deilis aš mynni Snapadals og til jaršhitasvęšisins. Halda mį žar įfram sušur meš Skrauta og Kolufelli og žašan austur į melinn viš vašiš. Sś leiš er lķtiš eitt lengri. Hśn er fjölbreyttari og um leiš mun seinlegri yfirferšar.

 

Hverjir
fóru
hvert?

Feršir um Vonarskarš aš fornu og nżju

Hvert samfélag žekkir til žeirra samtķmamanna sem öruggast er aš leita til meš erfiš feršaerindi. Afrek žeirra kunna aš rata ķ minni nęrstaddra en ekki - hvernig žeir öflušu sér žeirrar žekkingar sem til žurfti, hvar žeir įšur höfšu fariš og ķ hverju lent. Sį sem fer um hįlendiš og milli jökla sér sjaldnast merki eftir mannaferšir sķšasta sumars.
Lķtt eru žekktar feršir manna um Vonarskarš allt frį landnįmstķš. Vissulega voru afréttarlönd smöluš og strokudżra leitaš. Žaš voru nytjaferšir. Hinir žóttu undarlegir sem fóru um fjöllin til aš eiga žar unašsstundir og lķfsfyllingu ķ žvķ einu aš njóta nįttśrunnar og fara leiširnar - įn žess aš hafa meš sér veišistöng aš tęla vatnamurtur eša byssur aš skjóta fugla og įn žess aš iška hreystigöngur eša hetjumennsku - ašra en žurfti til aš komast aftur heim. Einmitt žeir fara vķšast en ręša feršir sķnar ašeins viš žį sem žeir vita aš til žekkja.

Hver
segir
hverjum
hvaš?

Lķtiš er vitaš um feršir um Vonarskarš frį landnįmstķš til 18. aldar žótt Haraldur Matthķasson fullyrši ķ Įrbók FĶ 1963 aš žar hafi enginn fariš eftir Bįrši uns Björn Gunnlaugsson fór žar ķ įgśstbyrjun įriš 1839. Rķmar žaš ekki sérlega vel viš žį stašreynd aš Landnįma segir: "... hann fór Vonarskarš, žar er sķšan heitir Bįršargata,". Ekki er sķšur trślegt aš feršadirfska Bįršar meš bśsmala sinn og bśslóš hafi kallaš fleiri til aš fara léttar bśna aš skoša leišina - sem annars hafši enga žörf fyrir sérstakt heiti. Žaš hefur til dęmis žurft aš ganga śr skugga um aš žarna leyndist ekki žęgilegri leiš til Žingvalla heldur en sś sem farin hafši veriš.

Žekkiršu
til ferša
um
Vonarskarš
fyrir
1950
?

Bķlaferšir almennings

Fyrsta bķlferš sem ritara er kunnug um Vonarskarš var farin įriš 1950. Įtta manna hópur śr Reykjavķk, sem nefndi sig Minnsta feršafélagiš (M.F.F.) fór žį noršur skaršiš į fjórum jeppum 13. september- sjį hér frįsögn Įsgeirs Jónssonar śr Įrbók Feršafélags Ķslands įriš 1951 - bls. 165. Žeir luku hįlfs mįnašar óbyggšaferš sinni meš žvķ aš taka veigamikinn žįtt ķ björgunarleišangrinum frį Akureyri sem sótti įhöfn flugvélarinnar Geysis sem lenti į Bįršarbungu į Vatnajökli 14. september. Sjį nįnar um žann žįtt ķ bók Andrésar Kristjįnssonar: Geysir į Bįršarbungu - og hér ķ Tķmalķnu žeirrar bókar. 

Vešurhamur og vetraröfl svęšisins mį śt mest öll merki umferšar sumarsins allt frį Gjóstu sušur til Jökulheima og eru vešrin žó strķšust hiš efra. Merki um vetrarferšir sjįst hvergi enda žį allt į snjó og ķsum.


Ekkert
er
sem
sżnist

Ķ jślķlok 1958 er Haraldur Matthķasson į leiš sušur Vonarskarš. Ķ Įrbókinni į bls. 37 segir hann: "Viš höldum nś sem leiš liggur sušur eftir Vonarskarši og ökum rakleitt sušur ķ Gjóstu til žess aš litast um. Lengra komast ekki bķlar žį leiš, žvķ snarbratt er ofan śr skaršinu sunnan megin, og kallast Gjóstuklif."

Vķst er aš fjallabķlar įriš 1962 fóru léttilega nišur brekkur eins og Gjóstuklifiš og alveg vķst aš feršaleiš Minnsta Feršafélagsins ķ Vonarskarš var ólķkt brattari. Haraldur hugleišir žeirra ferš ekki sérstaklega ķ frįsögn sinni en nefnir hana nešst į bls. 107 er žau ganga nišur klifiš: Viš höldum nišur brekkuna, melabungur allbrattar. Undir brekkurótum er Skjįlfandafljót. Hér sjįum viš óvęnta sjón: bķlför. Žetta eru spor frį 1950 eftir eina bķlaleišangurinn, sem um skaršiš hefur fariš.

... og
oftast
sést
ekkert

Einu vissu feršamerkin sjįst ķ grżttum melum - eins og Gjóstuklifi. Eftir 1999 fór žar aš móta fyrir bķlfęrri kambaleiš. Žaš merkir töluverša umferš žegar hafa mį til višmišunar aš ķ einni ferš ķ hvössu blautvišri ķ hlżjum september įriš 1990 fóru žar 16 bķlar meš 65 manns og eftir žį ferš var engin ummerki žar aš sjį žegar nokkrir sömu feršafélaga voru aftur į leišinni sjö įrum sķšar.

*

Ķ įr - 2010 - eru 60 įr frį Vonarskaršsferš Minnsta Feršafélagsins en 52 įr frį ferš Haraldar. Hugsanlegt er aš bķlförin viš Skjįlfandafljót hafi veriš frį för M.F.F. 12 įrum įšur - en fullt eins lķklegt er aš žar hafi ašrir veriš seinna į ferš. 

Gengiš
til
lauga

Gönguferšir

Gönguferšir hafa ętķš veriš śt frį gististöšum į hįlendinu - svo sem frį Nżjadal inn ķ Vonarskarš og žį helst til jaršhitasvęšisins viš Eggju. Ętla mį aš žar hafi įrlega veriš į ferš allt frį engum til svo sem hįlfs hundrašs manna. Žaš į raunar einnig viš nś į sķšustu įrum žótt meš séu žeir taldir sem lįta aka sér aš noršan ķ Gjóstu og sękja sig sunnan Svarthöfša.

Leifur
Žorsteins-
son:

"Perla
göngufólks
ķ Vonarskarši"

Mbl.
18. sept.
2010

Gönguferšamašurinn Leifur Žorsteinsson var fulltrśi Feršafélags Ķslands ķ Samśt, sem eru samtök śtivistarfélaga, og var fulltrśi žeirra samtaka ķ svęšisrįši fyrir vesturhluta Vatnajökulsžjóšgaršar sem fjallar um Vonarskarš.

Hann hefur fariš margar göngur ķ Vonarskarš meš gönguhópa żmist śr bķlum noršan frį Gjóstubrśn eša sunnan śr Nżjadal.

Ķ umręšugrein ķ Morgunblašinu 18. sept. 2010 segir hann frį žįtttöku sinni ķ mótun stefnu um feršir um Vonarskarš. Žar tiltekur hann žį perlu ķ Vonarskarši sem er įhugaverš fyrir göngufólk: "Annaš sem ég lagši til fyrirhönd SAMŚT var aš komiš yrši upp ašstöšu fyrir göngufólk miklu nęr žeirri perlu ķ Vonarskarši sem er įhugaverš fyrir göngufólk. Žar er hverasvęši meš rennandi vatni į yfirborši sem göngufólk nżtir til baša."

Athugasemd
ritara:

Ólķkt
perlumat
eftir
feršamįta

Ķ žessu samhengi er žess aš geta aš ritari žekkir til fjölmargra akandi feršalanga sem fariš hafa Vonarskarš og ekki haft minnsta įhuga fyrir žessu hįhitasvęši. Aušvitaš er afar ólķk ašstaša žeirra sem ganga og hinna sem aka. Žegar lķtt vant fólk er drifiš ķ gönguferš er žaš nokkuš fljótt komiš ķ žreytukeyrslu og žį er žaš lag góšs fararstjóra aš eiga ašlašandi įfangastaš - aš ekki sé nś talaš um kost til baša. Žessi eina göngumannaperla Vonarskaršs er žar mikill fengur. Žreyttum fótum er hver ófarin gönguleiš fremur innlegg til eigin śthaldsmats heldur en kveikja aš feguršarunun.

Śr bķl horfa faržegar sķhvķldir eša stķga sér til įnęgju śt aš liška sig og njóta tilverunnar. Žeir hafa krafta til aš njóta śtsżnis til allra įtta allan daginn. Žeim er allt Vonarskarš samfelld perla. Jafnvel žótt fęri sé erfitt hindrar žaš engan ķ aš njóta til fulls žess sem ber fyrir auga og allir heyra žaš sem talaš er. Faržegi ķ bķl horfir kvķšalaus yfir vķšįttur leišarinnar žvķ hann veit aš bķllinn mun bera hann.

*

Leišsagšar gönguferšir frį Gjóstu sušur til Jökulheima og Veišivatna hafa nokkrum sinnum veriš kynntar og jafnvel gengnar og er žaš vel žvķ žetta er tilkomumikiš landsvęši.

Fyrstu skipulegu gönguferširnar munu hafa veriš farnar stuttu fyrir 1990 og var žį fluttur inn aš Sylgjufelli óhrjįlegur gįmur til skjóls ķ įfangastaš. Hann hefur nś veriš fjarlęgšur fyrir nokkru og kominn er góšur skįli žar ķ einkaeigu og nefnist Sylgjufell.

Ķ fįein įr voru stopular feršir fįmennra hópa enda žarf žjįlfaša gönguķžróttamenn til aš halda śt slķkar langferšir meš allt į bakinu.

Žvķ mišur er enn misbrestur į aš göngumenn gęti žess aš hafa GPS-tęki meš sér. Öllum er naušsynlegt aš gera sér grein fyrir žvķ aš žótt nś sé komin 21. öldin eru öręfin alltaf söm viš sig og jafn lķfshęttuleg yfirferšar sem įšur ef hjįlpartęki nśtķmans hętta aš virka. Žar segir fįtt af einum - villtum.

 

 

Vett-
vangur
vešra

Vešurfariš er
verndari Vonarskaršs

Aušvitaš eru allar žekktar tegundir vešra ķ Vonarskarši - en aš auki nokkrar tegundir sem byggšafólk žekkir ekki śr sinni heimasveit. Frost getur hęglega oršiš yfir 30 grįšur og hvassvišri verša slķk aš į hįlftķma hreinsar sandburšur allt lakk af bķhliš. Allt lauslegt feykist. Grófari möl og smįsteinar, ķsabrot og jakaruddi. Merki mannaferša, gangandi, rķšandi eša akandi mįst śt ķ einu slķku įhlaupi - hvaš žį į heilum vetri. Į leysingatķmum eru ķsastķflur sem umbreyta botni dalsins ķ straumaišur sem öllu róta svo enginn gręnn fermetri į sér žar vķsan sama sumarlit. Jafnvel stķflugaršur Landsvirkjunar dugši žar ašeins fram į sinn fyrsta og eina vetur.
Žaš er ekki į mannlegu fęri aš leggja mosateygingum og stingandi strįum liš gegn nįttśruöflunum ķ Vonarskarši. Um leiš vernda nįttśruöflin form Vonarskaršs eins og žaš er.

* * *


Mynd GÓP
noršur eftir Köldukvķsl til
sušurvaršar Vonarskaršs, hins snęljósa
Svarthöfša. Kolufell til vinstri.

Sušurleišir śr Vonarskarši
Fyrir žśsund įrum voru jöklar minni og meš öšrum hętti en nśna og žvķ ekki augljóst įn rannsókna hvernig vötn hafa žį legiš eša hversu vatnsmikil. Ljóst er žó aš engir jökulsporšar hafa stķflaš śtrennsli śr skaršinu - hvorki til noršurs né sušurs. Sį sem kominn er sušur fyrir Svarthöfša į tveggja kosta völ. Žeir sem foršum rišu sušur til žings hafa haldiš vestur til nśverandi Sprengisandsleišar og svo įfram til vašs į Žjórsį. Bįršur hefur hins vegar haldiš mešfram jöklinum til sušurs. Žessar leišir hafa ętķš veriš uggvęnlegar vegna mikilla fjarlęgša en frį mišri sķšustu öld hafa bķlarnir gert žęr bįšar aš almannaleišum.

Mynd GÓP tekin austur yfir vaš į Köldukvķsl sunnan Svarthöfša 22. okt. 2005 kl. 14:31
Köldukvķslarjökull ķ baksżn. Mśsašu hér til aš sjį žęr allar.

Hér skiptast leišir. Austan megin įr liggur leišin sušur meš Vatnajökli til Jökulheima en vestan megin į Sprengisandsleiš hjį Syšri Hįgöngu.

Efst į žessa sķšu * Forsķša